Makedonski vs. bugarski jezik, povijesni pregled i suvremenost

Dana 23. siječnja 2020. godine u dvorani Češke besede Zagreb, Šubićeva 20, prof. dr. Elka Jačeva Ulčar s Instituta za makedonski jezik iz Skopja, održala je predavanje na temu Makedonski nasuprot bugarski jezik, povijesni pregled i suvremenost.

Nazočne je pozdravio predsjednik Vijeća, Blagoja Mirčevski, a posebno dr. Nikolu Grozdanovskog, počasnog i doživotnog predsjednika Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj, prof. Ivicu Bakovića s Katedre za makedonski jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu i učiteljicu makedonskog jezika Despinu Belčovsku Velinsku. Moderator je bila Spomenka Demnieva.

Prof. Jačeva Ulčar dala je kratki uvod u porijeklo makedonskog jezika koji pripada južnoslavenskoj grupi jezika, ali prema gramatičkim karakteristikama i strukturi pripada takozvanom Balkanskom jezičnom savezu, u kojem se između ostalih nalazi i bugarski, grčki i albanski jezik. Zatim je predstavila teoriju dvojice hrvatskih lingvista-slavista Vatroslava Jagića i Vatroslava Oblaka, koji tvrde da se u osnovi staroslavenskih jezika, a koji je po njima temelj svih slavenskih jezika, nalazi makedonsko narječje iz okolice Soluna. Na tom području rađa se glagoljica koju je utemeljio Kiril, koju zatim s bratom Metodijem šire u svojoj Moravskoj misiji. Za potrebe Moravske misije, Kiril i Metodij su na slavenski jezik i glagoljsko pismo preveli više crkvenih djela, od kojih nažalost ništa nije sačuvano, pa danas ne postoje rukopisi iz perioda njihovog djelovanja. Zanimljiva je pretpostavka da su braća Kiril i Metodij imali oko 200 učenika. Isto tako zanimljiv je dolazak učenika Klimenta i Nauma u Ohrid, s osvrtom na razloge zašto su bili upućeni baš u Ohrid. Oni su ovdje započeli svoju rukopisnu djelatnost i u kratkom razdoblju u Ohridu je osnovana Ohridska književna škola. Prvi pismeni slavenski jezik naziva se crkvenoslavenski. U crkvenoslavensko vrijeme počele su se razlikovati dvije redakcije, makedonska i bugarska, na čije razlike je ukazivao lingvist Andre Mazon. Te razlike, iako ne krucijalne, vidljive su, pa se zato u to vrijeme može govoriti o dva različita jezika.

Prof. Jačeva Ulčar zadržala se na XIX stoljeću, gdje je govoreći o jezičnoj situaciji u Makedoniji, istakla stavove Krste Misirkova koji su jasno izraženi u njegovom djelu Za makedonskite raboti.

Na kraju predavanja, prof. Jačeva Ulčar istakla je znanstveni rad Blaže Koneskog napominjući da je on još 1945. godine napravio kodifikaciju makedonskog jezika koja je temelj suvremenog makedonskog jezika. Blaže Koneski je tvorac prvog pravopisa i prve gramatike makedonskog jezika, a sudjelovao je u sastavljanju prvog rječnika makedonskog jezika u tri toma.

Nakon predavanja održan je prigodni domjenak i druženje s gošćom iz Makedonije.

 

Spomenka Demnieva

(prijevod Marika Abramović)